Pripremio: Josip Korač, član stručnog odbora Hrvatskog društva kamelije

 

Sušenje mladih izboja

Sušenje mladih izboja uzrokuje gljivica Glomerella cingulata. Bolest se primijeti kada se mladi izboji iznenadno počnu sušiti. Listovi dobiju tamno smeđu boju i objese se na grančici. Nastavlja se odumiranje tkiva grančice i stvara se rak. Ako se rak povećava po granama i stablu, hrana i voda ne poboljšavaju stanje već  izazivaju žutilo lišća i uvenuće biljke. Infekcija može ući u biljku za vrijeme pre toplog i vlažnog vremena, ako na njoj postoji rana. Sve grane koje su zahvaćene bolešću otkinuti i spaliti. Poslije biljku poprskati fungicidom. Ako je previše zahvaćena teško ćemo je spasiti i ona će uvenuti.

 

Deformacija listova

Gljivica Exobasidium prenosi se pomoću vjetra i napada listove kada su posve mali. Listovi postaju veoma debeli i puno veći od normalnih. Boja im je tamno zelena ili bijela a ponekad i tamno roza. List je ružan i uvijek se nalazi na kraju grančice. Kada  primijetimo bolest sve zaražene listove ćemo otkinuti i spaliti. Ostali listovi se neće inficirati jer su prestari.

 

Lisne pjege

Nekoliko raznih gljivica uzrokuje lisne pjege na kamelijama. Gljivica Pestalotiopsis može ući u list koji je opaljen suncem ili na neki drugi načinoštećen. Uobičajena je gljivica Monochatea cameliae. Inficirani dio postaje srebrnkast i ima crnu zašiljenu glavu. Sve inficirane listove moramo odstraniti i spaliti.

 

Trulež korijena

Gljivica koja uzrokuje trulež korijena nalazi se u vodonepropusnoj zemlji. Postoji nekoliko vrsta gljivica ali je najraširenija Phytophthora cinnamomi. Simptomi se neće pojaviti za toplog vremena. Kad listovi počnu žutiti i opadati a grančice se suše biljka će uvenuti. Kamelija koja je oboljela može izdržati neko vrijeme ali treba brzo reagirati. Biljku ćemo izvaditi, pregledati korijen. Pregledom korijena ćemo vidjeti da li postoji koji i zdrav bijeli korijen. Korijen koji je obolio biti će tamno smeđe boje i lako lomljiv. Sve zaražene dijelove korijena moramo odstraniti i očistiti zemlju oko korijena. Zatim ćemo korijen umočiti u rastvor fungicida na 20 minuta. Pripremiti ćemo novu zemlju i u nju posaditi kameliju. Kamelije koje rastu u vrtu  nemoguće je tretirati na ovaj način ali dodavanjem fungicida u zemlju možemo ozdraviti biljku.

 

Tamnjenje cvjetova

Ciborinia camelliae prije zvana Sclerotinia camelliae napada sve vrste kamelija. To su spore. Infekcija se prenosi uz pomoć vjetra i inficira se samo cvijet. Počinje s malo tamno žutih ili smeđih mrlja pa se infekcija širi na cijeli cvijet. Vene na laticama postaju smeđe i latica postaje mrežasta. Bijeli srebrni prsten se može vidjeti na peteljci cvijeta. Poslije se javlja crna tvar na peteljci te cvijet uvene i otpadne. Sve zaražene cvjetove trebamo odstraniti i zapaliti. Ova infekcija najčešće napada rano cvjetajuće kamelije sredinom proljeća. Dobro održavanje kamelija uništavanje zaraženih cvjetova može smanjiti problem.

 

Virusne bolesti

Kamelije koje su inficirane virusom imaju bijele mrlje na cvjetovima te žute i blijede listove. Nedostatak klorofila će onemogućiti normalno funkcioniranje lišća. Virus je teško uništiti, obično se uništi cijela biljka da ne širi zarazu.

 

Prstenasta mrlja je druga vrsta virusnog oboljenja koja se pojavljuje na starijim listovima. Ovaj prsten je zelena mrlja s tamnim krajevima, a ostatak lista je žut. Sve što možemo učiniti je da zaražene listove uklonimo i spalimo.

 

Alge i lišajevi

Alge se mogu pojaviti na kamelijama koje rastu na sjenovitim i vlažnim mjestima. Kamelija napadnuta algama je neatraktivna. Tamni zeleni pokrivač  bitno ne utječe na zdravlje biljke osim što sprečava svjetlo da dođe do lista. Orezivanjem kamelije povećavamo prozračnost i opće stanje biljke. Prskanje s bakrenim oksidkloridom će poboljšati stanje. Sapunasta voda s bijelim uljem i uz upotrebu bakrenih mješavina također je dobar izbor.

Lišajevi također ne utječu puno na zdravlje kamelije ali smanjuju osvijetljenost. 50% otopina bakrenog oksida će uništiti lišajeve ali će se oni ipak dugo zadržati na biljci.

 

Tamnjenje latica cvijeta

Kamelijama s bijelim i blijedo roza cvjetovima latice mogu tamnjeti uslijed sunca, vjetra i previše vode. Pravilno orezivanje će također spriječiti tamnjenje, jer se grane i cvjetovi neće dodirivati kada je vjetrovito.

 

Otpadanje cvjetnih pupova

Uzrok otpadanja cvjetnih pupova je preveliki broj pupova na grančici i oni se ne otvore nego samo otpadnu. Kod mladih kamelija to se pojavljuje kada je jaka hladnoća. Ekstremne promjene temperature također uzrokuju opadanje pupova. Ako se opadanje pupova ponavlja iz godine u godinu treba kameliju premjestiti na sjenovito mjesto zaštićeno od direktnog sunca i vjetra.

 

Žutilo lišća (Chlorosis)

 Za žutilo lišća postoji nekoliko uzroka. Kod mladih kamelija starih oko 3 godine žutilo lišća može biti uzrokovano genetski ili nasljedno, ali može biti uzrokovano i virusom. Općenito žutilo se pojavljuje kada su ekstremne suše i pomanjkanje vode ili kada je preslabo otjecanje vode (drenaža). Ako ne reagiramo brzo listovi će požutiti otpasti i biljka će uvenuti.

Postoji mogućnost da je zemlja previše lužnata i pH previsok, te manjak hranjiva kao što je željezo. Ako je dreniranje tla dobro možemo dodati malo željeznog sulfata. Dodavanje komposta ili kiselog gnojiva će također pomoći. Žutilo oko zelenih vena na lišću ukazuje na nedostatak željeza ili magnezija. Dodavanjem željeznog sulfata, magnezijevog sulfata ili malih količina minerala kalcijum-magnezijskog karbonata stanje biljke možemo popraviti. Gnojenje s tri elementa N P K (dušik, fosfor, kalij) ili prskanje tekućom krvi i kosti brzo će vratiti listove u zdravo stanje. Povremeno moramo gnojiti biljku ali u malim količinama.

 

Začepljenost ili lisne kraste

Prekomjerno zalijevanje ili slabo otjecanje vode uzrok su začepljenosti listova i krastavosti. Kraste se najčešće pojavljuju sa donje strane lista kod kamelija koje imaju jak korijen ali malo grančica i listova. Korijen uzima previše vode koju ne može izbaciti preko lista. U ovom slučaju treba smanjiti zalijevanje ili poboljšati otjecanje vode presađivanjem u kvalitetnu zemlju.

 

Opaljenost listova

Neke vrste kamelija dobiju opaljenost lista zbog prejakog sunca. Uklanjanjem s direktnog sunca ili zaštitom ovo možemo izbjeći. Opaljenost gornje strane lista ukazuje i na pomanjkanje sumpora. Stanje možemo poboljšati dodavanjem sumpornog superfosfata. Ako je kraj lista smeđe boje to ukazuje da u zemlji ima previše soli. To ćemo ispraviti češćim zalijevanjem tj. ispiranjem ali uz dobro otjecanje vode.

 

Uš – Aphid

Uš napada kamelije koje rastu brzo. Uš je veoma mali insekt i obično se nalazi na mladim izbojima ali i sa donje strane listova. Listovi napadnuti ušima smotaju se i uvenu a pupovi se ne otvore ili se cvjetovi ne razviju. Medena tvar koju ispuštaju uši stvara crnilo na listu. Prskanje vodom će smanjiti broj nametnika. Ose, bumbari i bube mare su im prirodni neprijatelji i mogu smanjiti broj uši. Sintetički insekticidi su također dobri

 

Štitasta uš – Scale

Nekoliko je raznih vrsta štitastih uši,  nametnika koji mogu uzrokovati znatnu štetu na biljkama ako se ne kontroliraju. Mogu biti bijele boje i mekane a također tamne i polu-loptaste dužine 1-2 mm. Ose, bumbari i bube mare su im prirodni neprijatelji ali je bolje zaražene dijelove odrezati i spaliti.

 

Noćni leptir

Noćni leptir radi vrećice na lišću u koje polaže jajašca. Larve se hrane listom i uništavaju ga. Potrebno ih je ručno odstraniti i uništiti.

 

Gusjenice

Gusjenice također napadaju kamelije i hrane se lišćem. Čim ih primijetimo moramo ih skinuti i uništiti.

 

Mineri

Larve minera se hrane listovima u kojima prave tunele. Uspješno se uništavaju insekticidom.

 

Crvotočine

Crvotočine mogu potpuno uništiti biljku u vrlo kratko vrijeme. Ako primijetimo da na kameliji ima malih rupa iz kojih ispada sitna piljevina moramo odmah reagirati. Insekticidi su jako dobri za uništavanje crvotočina. Možemo pokušati uvući tanku žicu u rupu i tako ubiti crvotočinu.

Kategorija: Kultura kamelija, Ostalo