Izašao je novi broj prestižnog lista International Camellia Journal

 

        

Prestižni list, koji izlazi jedanput na godinu a izdaje ga International Camellia Society iz Londona. U njemu piše na četiri stranice  o aktualnim pitanjima o kameliji u Hrvatskoj, iz pera našeg predsjednika Darka Gjurgjana.

Tekst na engleski prevela Clare Hardy.

 

Kamelija – cvijet nad cvjetovima – prikaz iz Hrvatske

 

Darko Gjurgjan, predsjednik Hrvatskog društva kamelije

Osvrt uz 15-tu godišnjicu Hrvatskog društva kamelije

 

(Darko Gjurgjan nadahnjuje sve ljubitelje kamelija jer njegov entuzijazam, energija i istraživački karakter vode Društvo kamelije u razvoju iz tamnih dana nedavnog rata u ovoj regiji do pozicije u kojoj se HDK nalazi sada. On, njegova supruga Vesna i kolege iz Hrvatskog društva kamelije su vjerojatno nadahnuli tisuće drugih kroz izložbe „Kamelija – Cvijet nad cvjetovima“. Ovo izvješće pokazuje koliko se postiglo od zadnje posjete Pat i Herb Short 2000. godine. (P43 ICJ 2000 Vol 32) Izdavač) 

 

Hrvatsko društvo kamelija postoji još od 1995. kada je osnovano u Zagrebu. U ovih petnaestak godina imali smo lijepe trenutke ali i manje lijepe. Kao nevladina i neprofitna udruga pojavljuje se konstantno pomanjkanje novca. No, svake godine dođe vrijeme cvatnje kamelija i svi problemi nestaju!

U Hrvatskoj je znanje o kamelijama izuzetno loše, dapače minorno. Znanje, ne samo o vrstama kamelija nego o uzgoju, zaštiti, gnojidbi i dohranjivanju, kiselosti tla i zalijevanju.

 

A nekada to nije bilo tako. U 19. stoljeću, kamelija je bila dobro poznata biljka u našim prostorima. Obično se mislilo da je u Opatiji bila zasađena prva naša kamelija. Tu je kameliju poklonio svojoj ženi, patricij i trgovac Iginio Scarpa. Prvi zapis o kameliji u Opatiji datira iz godine 1894. kada je u Beču  Carl Schubert izdao knjigu „Der Park von Abbazia“. Izdavač je bio Hartleben’s Verlag.

 

Ali to nije prvi zapis o kameliji u Hrvatskoj! Stručnjaci iz Hrvatskog društva kamelija, na čelu sa Alkom Turalija, krajobraznom arhitekticom, otkrili  su i nevjerojatan podatak da se 1877. godine na tržištu Europe pojavljuje kamelija iz rasadnika, i to iz Slavonije (u kontinentalnoj Hrvatskoj). Vrtlarija Prandau Mailath u Donjem Miholjcu već je 1877 (!)godine u stakleniku imala u svojoj ponudi 103 najljepše sorte kamelija ! I ne samo to, nego su nudili i 60 najboljih sorti rododendrona, 118 azalea, 260 sorti ruža, 138 različitih četinjača, kao i 324 različitih vrsta listopadnog drveća i grmlja. Vrtlarija je imala sustav navodnjavanja i sustav grijanih travnjaka. Bila je nosilac i organizator mnogih izložbi cvijeća diljem Austro-Ugarske (Hrvatska je bila u sklopu te monarhije između 1867. – 1918. godine ) i surađivala je s mnogim poznatim domaćim i stranim vrtlarijama.

 

Slijedeći grad gdje su kamelije popularne od davnina je Dubrovnik. Ne zna se točno odakle su kamelije došle. Naime, Dubrovnik je kroz stoljeća imao jaku mornaricu, možda su se pomorci  zagledali u taj divni cvijet. A, možda su se stari dubrovčani odlučili da ju uvezu iz Boke Kotorske (Crna Gora). Predaja kaže da ju je donio oko 1870. godine kapetan broda čuvajući je na samom jedrenjaku. Put koji je sadnica kamelije prošla od Japana, trajao je barem četiri godine.

U Hrvatskom društvu kamelije imamo još dosta posla da iz legende otkrijemo povijesnu istinu.

No, vratimo se iz prošlosti u sadašnjost! Cilj je našeg društva širenje znanja o kameliji, promoviranje cvijeta kamelije, sadnja kamelije u privatne vrtove i gradske parkove u našoj zemlji. To je ambiciozan plan u kojem se ističu izložbe i prezentacije, web stranice, predavanja, članci u novinama i publikacija knjiga.

 

Ove 2009. godine napravili smo putujuću izložbu Kamelija – Cvijet nad cvjetovima koja je do danas imala izuzetnu puno uspjeha. Vidjeli su je ljudi iz Opatije, Dubrovnika, Splita, Rijeke i Zagreba a očekujemo još poneki grad.

 

Od pisanih materijala o kameliji društvo priprema knjigu na hrvatskom jeziku. Knjiga će izaći, nadamo se, potkraj 2010. godine. Spomenimo još HDK Novosti. To je glasilo Hrvatskog društva kamelija, a u prošloj godini je objavljeno osam brojeva.

 

Uspješno smo objavili i web stranicu Hrvatskog društva kamelija. To je prva internet stranica na hrvatskom jeziku posvećena kameliji. Projekt na kojeg smo veoma ponosni. Nažalost, nismo stigli prevesti na engleski jezik. To zahtjeva dodatna financijska sredstava.

 

A sada malo o članovima zbog kojih smo i sve to napravili. Nove članove stimuliramo motom: U dobrom ste društvu! Stvarno, u Hrvatskom društvu kamelije ste u društvu vrtlara amatera i profesionalaca, ekologa, biologa, krajobraznih arhitekata, „običnih“ arhitekata, šumara, poljoprivrednika, ekonomista, novinara, pisaca, profesora, doktora znanosti i onih „pravih“ doktora.

Zahvaljujemo se 

 

Vesni Gjurgjan, profesorici matematike, glavnoj tajnici i glasnogovornici Hrvatskog društva kamelije i urednici naše web stranice;

 

Dr. sc. Ljerki Regula, članu Počasnog odbora Hrvatskog društva kamelije, dugogodišnjoj direktorici Botaničkog vrta Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, docentici na Biološkom fakultetu, autorici niza stručnih rasprava i članaka o prirodi, biologiji i hortikulturi.

 

Dragutinu Kišu, krajobraznom arhitektu, Predsjedniku stručnog savjeta Hrvatskog društva kamelije, inače doajenu naše parkovne arhikture i autoru niza izvedenih hortikulturnih projekata. Izradio je idejni nacrt Parka kamelija u Opatiji.

 

U Dubrovniku Muzaferu Bračkoviću, krajobraznom arhitektu, autoru niza izvedenih hortikulturnih projekata naročito za mediteransko okruženje. Pravi je zaljubljenik u kameliju, on je sadi od Konavala, preko Dubrovnika do Splita, u privatnim parkovima i rezidencijalnim vrtovima, hotelskim parkovima.

 

Željeli bismo također predstaviti članove Hrvatskog društva kamelije uzgajivače kamelija:

 

Maria Krajačića, najvećeg uzgajivača kamelija iz Rijeke. Član je stručne komisije Hrvatskog društva kamelije. Njegov vrta ima preko 200 kamelija.

 

Josipa Korača, uzgajivača kamelija iz Dubrovnika. Gospodin Josip Korač je po zanimanju pomorac i veliki zaljubljenik u kamelije. Na svojim putovanjima nabavlja literaturu, a i primjerke kamelija, koje s njim putuju do Dubrovnika gdje nastavlja s uzgojem. Napisao je i niz uputa o uzgoju i razmnožavanju kamelija. Budući da živi u gradu, kako dubrovčani nazivaju staru jezgru Dubrovnika, svoje veće primjerke udomio je u Dominikanskom samostanu.

 

Zrinku Senzel, sutkinju Općinskog suda u Đurđevcu.

 

 „Mali vrt kamelija“ školskog botaničkog vrta Osnovne škole Ostrog u Kaštel Lukšiću, blizu Splita. To je jedan od najljepših školskih vrtova u Europi. Osnovan je 1976 godine i nastao je dvadeset petogodišnjim angažmanom osnivača, Ivne Bućan, profesorice u školi, a od 1986. vrt je Zaštićeni spomenik hortikulture.
„Mali vrt kamelija“ je novost u njihovom školskom vrtu, a sadrži 14 kamelija. Brigu o kamelijama vode učenici pod stručnim vodstvom njihove profesorice Lede Tomaš.
Naš komentar: ma kakav „mali vrt“, ideja je velika, golema, ogromna!

 

Od ostalih istaknutih uzgajivača kamelija spomenimo još:

 

Jagodu Pavletić iz Rijeke

Tatjanu Tudor Orlić iz Dubrovnika

Paulu Orešković iz Opatija

Vandu Škalamera iz Brseča

Nadu Ilić iz Dubrovnika

Sonju Baričević iz Brseča

Dr. Karl Harms iz Brseča

 

Suveniri Hrvatskog društva kamelije:

 

       

     

Kategorija: Izdvojeno